Ukutajegajega k’ubukungu bw’uRwanda kwashimangiwe na LONI

Ukutajegajega k’ubukungu bw’uRwanda kwashimangiwe na LONI

Raporo nshya ya Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Ubukungu muri Afurika (UNECA) yashimangiye ko u Rwanda rukomeje kugaragaza ubudahangarwa mu bukungu no kugera ku iterambere, nubwo ubukungu bw’Isi bukomeje guhura n’ihungabana riterwa n’ibibazo bitandukanye mpuzamahanga.

 

Ibi bikubiye muri raporo ya UNECA yiswe “Macroeconomic and Social Overview 2026: Eastern Africa’s Balancing Act – High Growth, Tight Budgets, and Rising Uncertainty”, isesengura uko ubukungu n’imibereho y’abaturage bihagaze mu bihugu byo muri Afurika y’Iburasirazuba.

Raporo igaragaza ko u Rwanda ruri mu bihugu byagaragaje umuvuduko ukomeye w’ubwiyongere bw’ubukungu mu karere, aho iterambere ryarwo ryakomeje guterwa n’imicungire myiza y’ubukungu, ishoramari mu nzego z’ingenzi ndetse n’ivugurura rigamije guteza imbere ubukungu bw’igihugu mu gihe kirekire.

UNECA igaragaza ko ubukungu bw’u Rwanda bwakomeje kwiyongera ku buryo bushingiye ku nzego zitandukanye, aho umusaruro mbumbe w’igihugu (GDP) wazamutse ku kigero cya 10% mu gihembwe cya mbere cya 2026, bitewe n’imikorere myiza y’inganda, serivisi n’ubuhinzi.

Muri raporo yayo, UNECA yavuze ko u Rwanda rwagize iterambere rishingiye ku nzego nyinshi, aho ibikorwa by’ubwubatsi, inganda ndetse na serivisi byagize uruhare rukomeye mu kuzamuka k’ubukungu.

Mu gihembwe cya kane cya 2025, ubukungu bw’u Rwanda bwiyongereye ku kigero cya 11,2%, bitewe n’ubwiyongere bw’ibikorwa by’ubwubatsi, inganda, ubucuruzi, ikoranabuhanga mu itumanaho (ICT) na serivisi.

Raporo ivuga ko iri terambere ryerekana ko ubukungu bw’u Rwanda butagishingiye ku rwego rumwe gusa, ahubwo buri kugenda bwaguka mu nzego zitandukanye zitanga umusaruro.

Iyi Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Ubukungu muri Afurika yagaragaje kandi ko u Rwanda rwongereye ingengo y’imari y’umwaka wa 2025/2026 ku kigero cya 21% ugereranyije n’umwaka wabanje.

Iyi ngengo y’imari yashyize imbere ishoramari mu bikorwaremezo, ubuhinzi, gukwirakwiza amashanyarazi, uburezi, ubuvuzi, imiturire ndetse n’umushinga w’Ikibuga cy’Indege Mpuzamahanga cya Bugesera.

UNECA yavuze ko izi gahunda zijyanye n’umurongo w’u Rwanda wo kuba igicumbi cy’ubwikorezi bwo mu kirere, ubucuruzi na serivisi muri Afurika y’Iburasirazuba.

Mu bijyanye n’imari ya Leta, UNECA yashimangiye ko u Rwanda rukomeje gucunga neza umwenda warwo, aho hafi 90% by’umwenda wa Leta ugizwe n’inguzanyo zihendutse kandi zoroshye kwishyura.

UNECA kandi yagaragaje ko ubukerarugendo bukomeje kuba rumwe mu nzego z’ingenzi mu bukungu bw’u Rwanda.

Raporo igaragaza ko uru rwego rwagize uruhare rungana na miliyari 1000 Frw mu 2024, angana na 9,8% by’umusaruro mbumbe w’igihugu (GDP), ndetse rukaba rukaba rwaratanze imirimo irenga ibihumbi 400 mu 2025.

Iyi Komisiyo yavuze ko u Rwanda rukomeje kuba ahantu hakurura ba mukerarugendo baturutse muri Afurika no hanze yayo, cyane cyane mu bijyanye n’inama mpuzamahanga, ubucuruzi n’ubukerarugendo bwo kwidagadura.

U Rwanda rukomeje guteza imbere imibereho y’abaturage

Ku bijyanye n’imibereho myiza y’abaturage, UNECA yashimangiye ko u Rwanda rukomeje gutera intambwe mu kugabanya ubukene bitewe n’ishoramari mu burezi, ubuvuzi, ingufu ndetse na gahunda zo gufasha abatishoboye.

Raporo igaragaza kandi ko ubuzima bw’abana bukomeje gutera imbere, aho impfu z’abana bari munsi y’imyaka itanu zagabanutse, ziva ku bana 45 kuri 1.000 bavuka zikagera kuri 36 ku bana 1.000 bavuka, hakurikijwe ubushakashatsi ku buzima bw’abaturage bwo mu 2025.

Mu bijyanye n’uburinganire, UNECA yashimangiye ko u Rwanda rukomeje kuba ku isonga ku Isi mu kugira abagore benshi mu nzego zifata ibyemezo.

Raporo igaragaza ko abagore bagize 63,8% by’abagize Inteko Ishinga Amategeko Umutwe w’Abadepite, na ho muri Sena bakaba bangana na 50%.

Nubwo raporo igaragaza iterambere rikomeye ry’u Rwanda, UNECA yavuze ko ibihugu byo muri Afurika y’Iburasirazuba bikomeje guhura n’imbogamizi zirimo ihindagurika ry’ubukungu ku Isi, imyenda ya za Leta, ihungabana ry’ibiciro ku masoko mpuzamahanga ndetse n’ingaruka z’ibibazo bya politiki mpuzamahanga.

Gusa, raporo ishimangira ko u Rwanda rufite amahirwe yo gukomeza kwihuta mu iterambere kubera imiyoborere myiza y’ubukungu, ishoramari mu nzego z’ingenzi ndetse n’ingamba z’igihugu zigamije kubaka ubukungu bushingiye ku bumenyi, ikoranabuhanga n’umusaruro w’abikorera.

Mu gihe u Rwanda rukomeje gushyira mu bikorwa gahunda z’iterambere zirimo Icyerekezo 2050 n’Ingamba z’Igihugu zo kwihutisha iterambere (NST2), raporo ya UNECA igaragaza ko igihugu gikomeje kugira umusingi ukomeye wo kugera ku ntego zacyo z’iterambere rirambye.

impuruza

Maak 'n opvolg-bydrae

Jou e-posadres sal nie gepubliseer word nie. Verpligte velde word met * aangedui